Sarajevo Notebook
Eurozine
2012-04-23
Sažetak
Novi broj Sarajevskih sveski posvećen je -- psovci, kao jezičkom, kulturalnom, društvenom i psihološkom fenomenu, starom, tvrde neki autori u Sveskama, koliko i sam jezik.
Centralno mjesto u tematu Anatomija psovke zauzima tako tekst Bernarda Nežmaha Konceptualna nevolja: psovka vs. kletvica , u kojem autor donosi opsežnu analizu psihološke pozadine fenomena psovanja, uz niz psihoanalitičkih opaski. Autor također donosi duboku komparativnu analizu morfologije i semantike psovke u evropskim i svjetskim jezicima.
Ashley Montagu analizira psovku i kletvu, kao povijesnu prethodnicu psovke, u dramama Williama Shakespearea, a Predrag Lucić u formi svojih satiričnih pjesama daje uvid u psovačku poeziju Janka Polića Kamova. Tu su također studiozni eseji Petra Bojanića, Studija o psovci , Sanje Milutinović-Bojanić, Umiljavanja ili žest , Nancy Houston, Agresija i jezik , Philippea Roussina, Glas uvreda u Selinovim pamfletima , te mnogi drugi tekstovi.
Ovaj broj Sveski donosi nastavak ili produžetak temata iz prošlog broja, kada su autori raspravljali o tome Da li nam je potrebno komparativno izučavanje književnosti u zemljama bivše Jugoslavije . Andrea Lešić je za ovaj broj pripremila nastavak rasprave, neku vrstu drugog temata ovog broja Sveski.
O problemima komparativisitike, interkulturnog pristupa i drugih koncepata u južnoslavenskim književnostima pišu Branislav Jakovljević (Koja, ne čija književnost), Angela Richter i Miranda Jakiša (O dvojbenom luksuzu atomiziranja), Gordana Crnković (O studiju južnoslavenskih književnosti i o opstanku studija književnosti uopće), Robert Rakočević (Post-jugoslovenska književnost? Ogledala i fantomi), Stijn Vervaet (Proučavanje i predavanje južnoslavenskih književnosti danas). U okviru ovog mini-temata, također, Andrea Lešić i Zoran Milutinović dijalogiziraju o osnovnim problemima.
Dnevnik za Sarajevske sveske ovaj put vodi Nenad Veličković, pisac, profesor na Filozofskom fakultetu i kolumnista. Veličković veoma duhovito i britko bilježi događaje i pojave oko sebe, dajući svemu vlastiti pečat satirične kritičnosti i britke analitičnosti. U prvom licu piše Miljenko Jergović, o Marku Vešoviću, kao tumaču pjesništva.
U Manufakturi, Sveske i ovaj put svojim čitateljima donose veliki izbor poezije, proze i esejističkih tekstova. Objavljene su pjesme Mirjane Stefanović i Ibrahima Kadriua. Predrag Matvejević u tekstu Requiem za jednu ljevicu piše o usponu i padu lijevih intelektualnih pokreta i strujanja u bivšoj Jugoslaviji, Dževad Karahasan o umjetnosti umiranja , Ivana Seletković o romanima Bekima Sejranovića Nigdje, niotkuda i Ljepši kraj , Midhat Ajanović, uz kratak putopis iz Firence, o filmskom umijeću Federica Fellinija, a Nihad Agić o jeziku i subjektu u poeziji Abdulaha Sidrana.
Objavljeni su, također, prozni tekstovi, priče, ili dijelovi romana Hasana Nuhanovića, Daše Drndić, Roberta Alađozovskog, Srđana V. Tešina, Ludwiga Bauera, Vlade Urošević, Dragana Velikića, Tvrtka Kulenovića i drugih.
U Dokumentima je objavljeno jako zanimljivo pismo Oskara Daviča Miroslavu Krleži. Pismo pokazuje duh vremena u kojem su oba pisca živjela i stvarala, u okolnostima stalnih nacionalnih trvenja u jednom nadnacionalnom kulturnom sistemu. Objašnjenja uz pismo objavljuje Milica Nikolić.
Moj izbor posvećen je nedavno preminulom piscu, filozofu i kritičaru Radomiru Konstantinoviću, njegovoj glasovitoj knjizi Filosofija palanke, njegovim filozofskim konceptima i čitanjima srpske i južnoslavenske poezije.
Također, nekoliko autora piše i o zanimljivom i višegodišnjem prijateljstvu Konstantinovića i glasovitog svjetskog dramskog pisca Samuela Becketta.
U Novom čitanju Bora Ćosić, Mira Otašević i Ješa Denegri nastoje otrgnuti od zaborava velikog povjesničara i teoretičara umjetnosti, Ota Bihalji Merina.
Kada je riječ o mladim piscima i spisateljicama, onima koji dolaze, Sveske u ovom broju objavljuju poeziju Anite Pajević, Gorana Vrhunca i Kristiana Župana.
Sveske također objavljuju poeziju najnovijeg nobelovca, švedskog pjesnika Thomasa Transtremera. Uvod u njegovu poeziju napisao je Ilja Sijarić, koji je i preveo pjesme sa švedskog.
Nakon portreta slikara Ede Numankadića u prošlom broju Sveski, Alma Lazarevska u ovom broju piše o nedavno preminulom piscu Nedžadu Ibrišimoviću, ali ne kao o velikom romanopiscu, nego kao o velikom grafičaru i skulptoru.